NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA

 

  • Područje Plitvičkih jezera, proglašeno nacionalnim parkom, ubraja se u najljepše prirodne znamenitosti Europe. To je šumoviti planinski kraj kroz koji se, jedno ispod drugog, niže šesnaest prekrasnih jezera i jezeraca kristalne modrozelene boje. Vodom ih pune mnoge rječice i potoci, međusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Tijekom tisućljeća voda ovih jezera je kršila, nagrizala i otapala stijene i korita kojima je tekla.
    Taloženjem kalcijeva karbonata iz protočne vode i posredovanjem posebnih vrsta algi i mahovina, nastala je i danas nastaje na mjestima prirodnih prepreka šupljikava vrsta kamena – sedra ili travertin.
  • Stalnim taloženjem ovog materijala rastu pregrade sa slapovima, zastorima, kanalima i kaskadama. Taj talog oblaže bjelkastim slojem i okamenjuje palo drveće kamenje na dnu jezera, obale, te daje vodi posebnu iskričavu ljepotu. Svojom mehaničkom snagom voda istodobno razara pojedine sedrene barijere. Stoga je čitav proces osedravanja i ojezeravanja vrlo dinamičan. U biti ovdje je riječ o biodinamičkom procesu koji je i prvorazredna atrakcija i izniman i zanimljiv znanstveni fenomen. Proces prirodne izgradnje traje i danas u uvjetima neporemećenih ekoloških odnosa. Uz jezera ima nekoliko špilja, a nađeni su i ostaci pretpovijesnih boravišta. Nacionalni park prostire se na području od 29482 hektara, od čega na šume otpada 22308, vode 217, a na travnjake sa seoskim prostorima 6957 hektara. Visoka šuma mjestimično poprima prašumske oblike, a tom prirodnom bogatstvu odgovara i šarolikost biljnog i životinjskog svijeta. Uz mnogobrojne vrste ptica i sitne divljači, u Parku ima srna, medvjeda, vukova, divljih svinja, divljih mačaka, a u vodama pastrva. Lov, robolov i kupanje u jezerima nisu dozvoljeni. U najatraktivniji dio Nacionalnog parka (Gornja i Donja jezera) stiže se kroz dva ulaza. Velike informativne ploče na ulazima pružaju postetiteljima sve osnovne podatke o načinju kretanja u Nacionalnom parku (staze, vidikovci, parkirališta, ugostiteljski objekti i hoteli, pošta, autobusna postaja, ambulanta i dr.).

BARAĆEVE ŠPILJE

 

  • Baraćeve špilje nalaze se oko šest kilometara istočno od Rakovice (magistralna cesta Zagreb-Split), nešto više od pola kilometra zapadno od centra sela Nova Kršlja. Ulazi u sve tri špilje na sjevernoj su strani Baraćeve Brine. U samom podnožju Brine između ulaza u špilje je izvor Baraćevac, koji s još dva manja (bez imena) tvori potok Kršlja, što se dvadesetak metara niže sjedinjuje s potokom Suvaja. Kršlja teče nekoliko kilometara kroz polje i na njegovom istočnom dijelu, nizom ponorčića, ulazi u Varićakovu špilju, gdje čini glavninu vodene mase u njenim kanalima.
  • Baraćeve špilje nekada su se zvale još i Radakovićeve. Prezime Barać više ne postoji u ovom kraju – toponim je iz razdoblja prije ili za turskih provala. Prema usmenom predanju ovdašnjih ljudi, ime špilja potječe od nekog Baraća koji je kod ovih špilja u junačkom megdanu savladao bijesnog turskog gorostasa, te zaslužio tu čast. Znamo da postoje tri špilje. Jedni ih nazivaju Velika i Mala, Gornja i Donja, a treću jednostavno – Treća, koja navodno nema nikakve veze s prethodne dvije. Po novom otkrivanju ulaza i položaja, a sada i novih kanala, mi smo treću prozvali – Nova Baraćeva špilja.

 

RASTOKE – SLUNJ

 

  • Udaljene su 30 km od NP Plitvička jezera u gradu Slunju. Samo ime „Rastoke“ govori da se tu nešto rastače, a to je rijeka Slunjčica koja se preko sedrenih stijena ulijeva u rijeku Koranu, a u svojem toku kroz rastoke stvara mnoštvo malih jezera i slapova od kojih su najpoznatiji Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Rastoke nam govore o simbiozi fantastičnih tvorevina prirode i ljudskih dostignuća starih već stoljećima, a to se radi o mlincima – žličarama, od kojih prva datira još iz 17. stoljeća. Zbog ovakve skladnosti graditeljske, povijesne i etnografske baštine Rastoke su 1969. godine uvrštene u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu.

RIJEKA KORANA

 

  • Izvorište rijeke Korane zapravo je spektakularni završetak Plitvičkih jezera i vode slapa Plitvice, koji se spajaju u kotlini nazvanu Sastavci. Iz tog kotla pršteće vode računa se početak same rijeke. Njena dužina iznosi 134,2 km, a ulijeva se u rijeku Kupu kod Karlovca. Pripada Crnomorskom slivu i nije plovna. Na mnogim dijelovima Korana protiče kroz slikovite, krečnjačke kanjone visoke stotinjak i više metara. Ovi kanjoni obrasli su bukovom šumom ili su ogoljeli. U gornjem toku nalaze se slikovite pećine.
    Ne zna se odakle potiče njeno ime. Po nekima “Korana” je izvedenica od riječi “Kora” (biljaka), a po nekima “Korana” tj. “Gorana”, označava vodu koja teče iz gore. Korana je jedna od najljepših i najčišćih hrvatskih gorskih rijeka. U svom gornjem toku je unutar granica Nacionalnog parka Plitvička jezera i prvo selo kroz koje prolazi je selo Korana. Nakon par kilometara spušta se ispod Smoljanac i tu se jednim dijelom provlači pod zemlju, postajući ponornicom.

ZIMSKI ODMOR NA PLITVIČKIM JEZERIMA

 

  • Zima na Plitvičkim jezerima i u čitavoj Lici daje prirodi jednu drugačiju dimenziju. Usprkos niskim temperaturama imate priliku vidjeti čaroliju zamrznutih slapova i jezera, skijati i sanjkati se na Mukinjama, jahati na snijegu, uživati u lokalnim gastronomskim specijalitetima u toplom smještaju.

         Naravno, dobrodošli ste bilo kada. 🙂